|
Lejletu'r-regaib – četvrtak, 7. ožujka 2019.
To je noć u kojoj je majka Amina zanijela Božijeg poslanika Muhammeda, neka je spas i mir Božiji na njega. U narodu se naziva noć želja, a obilježava se dovama, dobrovoljnim namazima, učenjem mevluda i drugim Bogu ugodnim sadržajima.
Lejletu'l-miradž – utorak, 2. travnja 2019.
Ovo je noć u kojoj je Muhammed, neka je mir i spas Božiji na njega, uz Božiju pomoć uzdignut do mjesta do kojeg nikad nitko od ljudi ni prije ni poslije njega nije stigao. To se dogodilo 27. noći mjeseca redžeba 621. godine. Božiji Poslanik je te noći najprije nošen od Časnog Hrama u Mekki do džamije El-Aksa u Jerusalemu, a potom uzdignut kroz pojedina nebesa do Sidretu-l-muntehaa (Lopoča nad sedmim nebom) ili još bliže Uzvišenom. Tu se Poslanik, neka je spas i mir Božiji na njega, susreo s nekim poslanicima, a razgovarao je i s Uzvišenim Bogom. Namiradžu su objavljena posljednja dva stavka poglavlja El-Bekare, naređeno je pet dnevnih namaza muslimanima, a kao uspomena na razgovor vođen na miradžu u namazu se uči tkz. ettehijat, na svakom sjedenju prilikom obavljanja namaza.Ovaj dan je i Dan vakifa – onih koji svoju imovinu ostavljaju kao zakladu u korist naraštajima nakon njih.
Lejletu'l-berat – četvrtak, 19. travnja 2019.
Petnaesta noć mjeseca ša'bana, osmog mjeseca hidžretskog kalendara, je mubarek noć Lejletu'l-berat. Ta noć se obilježava kao noć u kojoj meleki počinju pisati sudbinu čovječanstva i svakog čovjeka pojedinačno za sljedeću godinu. Ona navješćuje skori dolazak mubarek mjeseca ramazana.
Prva teravija – nedjelja, 5. svibnja 2019.
Sa akšamskim vremenom nastupa mjesec ramazan, te se prva teravija klanja tu istu večer.
Prvi dan ramazana - početak posta – ponedjeljak, 6. svibnja 2019.
Mjesec ramazan je mjesec obveznoga posta za sve punoljetne, zdrave muslimane koji nisu na putu. Post je naređen 2. godine po hidžri (624.). Svaki punoljetni, zdrav, slobodan musliman dužan je postiti čitavih mjesec dana od zore do zalaska sunca. To je treći temelj islama. Mjesec ramazan je 9. mjesec islamskoga kalendara koji nekad ima 29, a nekad 30 dana. Muslimani poste u svim godišnjim dobima s obzirom na lunarni kalendar. Godina muslimanskog kalendara je kraća za deset dana od sunčeve godine, pa se tako ramazan pomiče svake godine za deset dana. Tko posti 36 godina redovito, postio je ramazan u svako godišnje doba i u svim mjesecima i danima
Ulazak u i'tikaf – petak, 25. svibnja 2019.
I'tikaf podrazumijeva povlačenje u džamiju i boravak u njoj određeno vrijeme radi ibadeta Uzvišenom Allahu dž.š. Prema fikhskom propisu u i'tikafu se boravi zadnjih deset dana ramazana.
Lejletu-l-kadr – petak, 31. svibnja 2019.
Noć kadr je noć početka objavljivanja Kur'ana, posljednje objave koju je Bog poslao ljudima. Ovoj je noći posvećeno jedno cijelo poglavlje Kur'ana. To je “noć bolja od hiljadu mjeseci”, a “u njoj silaze Meleki i Džibril zbog odluke svake”. U Noći kadr, muslimani mole za oprost svojih grijeha i milost Božiju na oba svijeta. Veličina ove noći sadržana je u objavljivanju Kur'ana, najveće milosti ikad darovane. Islamska zajednica je označila ovu noć kao noć znanja, znanosti i obrazovanja, te se u tu svrhu organiziraju dobrotvorne akcije prikupljanja sredstava za obrazovne ustanove Islamske zajednice.
Prvi dan Ramazanskog bajrama – utorak, 4. lipnja 2019.
Muslimani u svojoj tradiciji imaju dva velika mubarek dana, dva bajrama – Ramazanski i Kurban-bajram. Ramazanski bajram nastupa 1. ševvala, desetog mjeseca hidžretskog kalendara. Muslimani se ovome bajramu vesele jer su ispostili mjesec ramazan, obnovili svoja znanja i potvrdili svoju pokornost Bogu Uzvišenom. Ovaj bajram traje tri dana. Muslimani se na Bajram okupaju, obuku najbolja odijela, posjećuju mezarja, obilaze rodbinu, prijatelje, susjede, dijele sadaku.
Dan šehida – drugi dan bajrama – srijeda, 5. lipnja 2019.
Odlukom Rijaseta Islamske zajednice drugi dan ramazanskog bajrama proglašen je Danom šehida. To je dan sjećanja na sve one koji su svoje živote dali braneći svoju obitelj, čast, domovinu i vjeru. Na Dan šehida se obiđu šehidska mezarja, posjete šehidske obitelji, prouči hatma za sve šehide i podsjeti se na njihovu uzvišenu žrtvu.
Dan Arefata - subota, 10. kolovoza 2019.
Deveti dan posljednjeg mjeseca hidžretskog kalendara poznat je pod nazivom Jevmu'l-arefe (Dan Arefata). Arefat je brežuljak udaljen od Mekke petnaestak kilometara a boravak na Arefatu je obveza svakoga hadžije, sastavni je dio obreda hadža, te se svi hadžije 9. zul-hidžeta, dan uoči Kurban-bajrama, okupe na ovom mjestu. Na Brdu Milosti (Džebelu'r-rahme) na Arefatu, kako tradicija prenosi, nakon dugog traženja, sastali su se Hazreti Adem i Hazreti Havva. Muhamed, Allah mu podario spas i mir, je svoj poznati govor na Oprosnom hadžu održao upravo na Arefatu. Ta tradicija davanja uputa hadžijama i danas je prisutna a održava se na nekoliko velikih svjetskih jezika. Lijepo je da oni koji nisu na hadžu poste ovaj dan.
Kurban-bajram – nedjelja, 11. kolovoza 2019.
Kurban ili Hadži bajram – velik je mubarek dan, dan velikog Božijeg dobra.
Njegovu važnost određuje klanje kurbana – tradicija Božijeg poslanika Ibrahima, neka je mir i spas Božiji na njega, i dijeljenje kurbanskog mesa siromašnima, prijateljima, susjedima; i dani hadža – dana boravka nekoliko milijuna muslimana u Časnim mjestima Mekki i Medini. Oni su se sa svih strana svijeta zaputili ka Časnome Hramu kako bi obavili peti stup islama -hadž- koji im Uzvišeni Bog propisuje, i koji je dužan obaviti svaki musliman čim stekne materijalne uvjete za to. Hadžija je Allahov gost kojemu se pruža prilika za oprost svih grijehova i zato se milijuni muslimana svake godine okupe na tlu kojim je koračao Muhammed, neka je mir i spas Božiji na njega. Kurban bajram traje 4 dana.
Nova 1441. hidžretska godina – subota, 31. kolovoza 2019.
Nova godina muslimanskoga kalendara nastupa 1. muharrema. Muslimanski kalendar je lunarni, mjesečev kalendar i godina ovog kalendara je kraća 10 dana od godine sunčevog kalendara. Ovakav način računanja vremena usvojen je za vrijeme halife Omera, neka je Allah s njim zadovoljan, a za početak računanja vremena uzeta je Hidžra – preseljenje Muhameda, neka je mir i spas Božiji na njega, iz Mekke u Medinu. Hidžra se dogodila 622. godine po Isau, neka je spas i mir Božiji na njega.
Muhamed, a.s., je bio prisiljen napustiti svoj rodni grad Mekku i otići tamo gdje neće biti u opasnosti. Medina, ili Jesrib kako se tada zvala, ponudila mu je utočište i Poslanik je, neka je mir i spas Božiji na njega, napustio noću svoj grad i preselio se u Medinu u kojoj je ostao živjeti do svoje smrti.
Dan Ašure – Jevmu-l-Ašura – ponedjeljak, 9. rujna 2019.
Deseti dan mjeseca muharrema naziva se Danom Ašure. Prema predanjima u ovom je danu nakon potopa pristala lađa Božijeg poslanika Nuha, neka je mir i spas Božiji na njega. Preporuka Božijeg poslanika Muhammeda, neka je mir i spas Božiji na njega, je postiti 9. i 10. muharem, ili 10. i 11. dan ovoga mjeseca. Na ovaj dan se priprema i posebno jelo ašura (na arapskom deset). Priprema se stavljanjem više vrsta voća i povrća i tako se napravi smjesa kao znak sjećanja na Nuha, neka je spas i mir Božiji na njega, koji je, po predanjima, u svoju lađu ukrcao po par od svega živoga.
Mevlud – rođenje Poslanika a.s. – utorak, subota 9. studenog 2019.
Posljednji Božiji poslanik Muhamed, neka je spas i mir Božiji na njega, rođen je u ponedjeljak, 12. rebiu'l-evvela, trećeg mjeseca muslimanskog kalendara, 571. godine po Isau, mir i spas Božiji na njega. Muslimani dan rođenja Muhammeda, neka je mir i spas Božiji na njega, obilježavaju učenjem mevluda. Sam termin mevlud označava rođenje, ali je vremenom njegovo značenje znatno prošireno, te se svaka vjerska manifestacija na kojoj se okupi veliki broj muslimana naziva mevludom. Osim mevluda na kojima se okupi veliki broj vjernika organiziraju se i obiteljski mevludi u različitim dobima godine, a ne samo 12. rebiu'l-evvela. Samo rođenje Božijeg Poslanika bilo je inspiracija pjesnicima u pisanju spjevova – mevluda, u kojima kroz stih opisuju vrijeme u kojem se rodio Muhammed, a.s., njegovu majku Aminu i dr. Takve spjevove napisali su Šemsudin Sarajlić, Hafiz Salih Gašević, Hafiz Ibrahim Zenunović, dr. Safvet-beg Bašagić, Rešad Kadić, Ešref Kovačević i drugi.
|
