Uspostavio ga je sanhedrinski vladar Hillela II. negdje oko 359. godine nove ere. Izvorne potankosti u svezi ovoga kalendara su međutim, do danas ostale neođredene.

Židovski kalendar koriste u religiozne svrhe danas svi Židovi u svijetu, a predstavlja i zvanični kalendar države Izrael.

Židovski kalendar je lunisolaran: predstavlja kombinaciju solarnog i lunarnog kalendara, koji teži podudaranju trajanja godine s trajanjem tropske godine, a trajanje mjeseci sa sinodičkim mjesecom. To je kompliciran zadatak, te su uspostavljena pravila židovskog kalendara vrlo zanimljiva.

Židovski kalendar je lunisolarni kalendar ili "fiksna lunarna godina"; sastoji se od 12 lunarnih mjeseci od 29 ili 30 dana; interkalarni lunarni mjesec (trinaesti) se dodaje 7 puta u svakih 19 godina (svake dvije ili tri godine), kako bi se 12 lunarnih mjeseci sinhroniziralo sa, nešto duljom, solarnom godinom. Svaki židovski lunarni mjesec počinje s mladim Mjesecom; prvotno je morao biti primjećen srp mladog Mjeseca, o čemu su svjedočili očevici, ali se vrijeme mladog Mjeseca sada određuje matematički.

Dvanaest redovnih mjeseci su:

Nisan (30 dana)
Ijar (Iyar, 29 dana)
Sivan (30 dana)
Tamuz (Tammuz, 29 dana)
Av (30 dana)
Elul (29 dana)
Tišri (Tishrei, 30 dana)

Hešvan (Cheshvan, 29 ili 30 dana)

Kislev (29 ili 30 dana)

Tevet (29 dana)

Ševat (Shevat, 30 dana) i Adar (29 dana).