Groblja nose dio povijesti jednog naroda, noseći duh prošlih vremena.

Botaničar posjećuje Botanički vrt, proučava rijetke biljke i bilje te stvara bogatstvo botanike. Na isti način, svaki je povjesničar željeni i očekivani posjetitelj groblja, kako bi proučavao grobove i zapisivao, svjedočio o ljudima i epohama.

Za svakog povjesničara umjetnosti, groblja su neprocjenjiv izvor iskustava, neizbrisivo blago arhitekture, mjesto gdje su veliki majstori često ostavljali svoja najbolja djela - kipari, gdje su pjesnici, pisci, glumci, znanstvenici... nizovi imena i glasova koji traju izvan vremena.

A da ne spominjemo golemu važnost grobova za svakog našeg građanina koji je izgubio voljenu osobu, jer grobovi naših predaka jedino su mjesto koje ne dopušta zaborav.

Zapravo, sve je to ovdje, oko nas, u našoj neposrednoj blizini.

Kao i u svakom pionirskom poslu, zadatak je više lijep nego lak.

Želimo (i hoćemo) skrenuti pozornost svake Subotičanke i Subotičana našeg vremena i podijeliti neke informacije o svemu poznatom, a još nepoznatijem, o grobljima u Subotici - mjestu iznimnih emocija, ali i neosporne ljepote.

Želimo (i hoćemo) svima onima koji imaju pretke na grobljima u Subotici, ili svoje drage i neprežaljene, pružiti najtanju nit koja će ih podsjetiti da je grob koji posjećuju samo jedan dio velikog mozaika bogatog ljepotom boja i oblika, povijesnom i kulturnom baštinom i vrtlogom uspomena.

Želimo (i hoćemo) vjerovati da ćemo promijeniti činjenicu da sam spomen groblja ne izaziva samo tmurne asocijacije kod naših građana, već i osjećaj vrijednosti postojanja jednog naroda i jedne povijesti.

Želimo (i želimo) omogućiti prijateljima ljepote koji slučajno posjete naš grad, ali nikako ne dođu na naša groblja, da vide nešto sasvim uobičajeno za dobro uređena groblja, gdje se na svakom koraku vidi iznimna pobožnost prema počivalištima predaka, kao važnoj baštini europskih civilizacija.

A istina je da već godinama primjećujemo izostanak prepoznavanja vrijednosti svakog pojedinog groblja u Subotici, posebno u smislu potrebe angažiranja nadležnih institucija u zadatku identificiranja i objedinjavanja povijesne i kulturno-umjetničke vrijednosti svakog pojedinog groblja, a sve s ciljem upoznavanja i njegovanja kulturno-povijesne baštine. Upravo to vidimo kada posjećujemo groblja u okolici: u drugim manjim ili većim gradovima, državama....

S vremenom će biti potrebno pokrenuti značajne promjene u psihologiji doživljaja groblja kao dijela kulturnog identiteta grada, ukidanjem raspršenih groblja i stvaranjem jednog, jedinstvenog groblja, zamišljenog s vizijom, daleko od modernog razvijenog grada, a kao rezultat dobro promišljenih urbanističkih prognoza daljnjeg razvoja grada s modernom organiziranom komunalnom službom, slično modernim organiziranim društvima i državama.

Francis Bacon, engleski mislilac, rekao je: Prirodno je umrijeti, kao što je prirodno roditi se.

Između tih izjava, kao i brojnih drugih poznatih ili rjeđe izgovorenih citata, sve misli o ljudskom postojanju i prolaznosti kreću se, od čuđenja do satire, od straha do izazova...

Groblja su zaista bivši gradovi i bivše ere, ona nastaju i propadaju, dugo se čuvaju i čak i kada ih presijeku ulice i novi živi gradovi, imaju svoj govor i svoje tišine... Navikli smo reći - mjesta mira i tišine.

Istovremeno, MUZEJI NA OTVORENOM!

Razmišljajući o prolaznosti života, pokušavamo prevladati ocean emocija... i zato vam, dragi sugrađani, želimo predstaviti nešto potpuno novo, svjesni da pokušaj neće uvijek naići na isti osjećaj, komentirajte... ali sudbina određenih valova je da se razbiju o obalu - i nestanu.

Pokušat ćemo i htjeti vam dočarati i predstaviti groblja na potpuno drugačiji način, ponekad samo odabranim fotografijama... ponekad će fotografije biti popraćene nekim osnovnim informacijama.

Dobrodošli na novi, značajno drugačiji prikaz groblja, iz okolnog područja ili drugih zemalja, s jednom, ali jasnom porukom da odnos prema grobljima pokazuje odnos prema nama samima.