Javno komunalno preduzeće "Pogrebno" Subotica

HERBARIJUM

Korovi i četinari

Zapadni koprivić
(Celtis occidentalis)

Drvo centra grada, ujedno i jedna od najagresivnijih invazivnih vrsta. Oduzima životni prostor drugim biljakama.

Bagrem beli
(Robinia pseudoacacia L.)

Prva vrsta koja je služila za pošumljavanje, a stranog je porekla. Nekada veoma cenjeno drvo, danas opasna invazivna biljka.

Kurikovina obična
(Euonymus europaeus L.)

Običan korov na napuštenim delovima groblja, ali (za Dan mrtvih) donosi crvene plodove u obliku kape rimokatoličkih sveštenika i ukrašava napuštene grobove.

Kiselo drvo
(Ailanthus altissima)

Drvo sa najdužim listovima (preko 120 cm) i cvetovi i plodovi su dekorativni. Jedna od najčešćih invazivnih vrsta.

Paulovnija - carsko drvo
(Paulownia tomentosa)

Veliki hit i razočarenje ovog veka. Ima vrlo lep habitus, cvetove i plodove. Danas invazivna vrsta, pojavila se čak i u botaničkim baštama.

Jasen
(Fraxinus sp.)

Američki i pensilvanijski jasen su široko rasprostranjeni i invazivniе vrste. Jasen se retko sadi na grobljima. Sve što imamo su divlji primerci.

Divlja ruža
(Rosa canina)

Ružičasti cvetovi ukrašavaju napuštene grobove, a klonula grana je znak žalosti.

Obični jorgovan
(Syringa vulgaris L.)

Nekada slavljeni žbun, danas uglavnom korov na napuštenim grobovima. U Maju daje karakterističan ambijent grobljima.

Crni bor
(Pinus nigra ARN.)

„…1784. u početku je šumar iz Doroslova poslao seme crnog bora kako bi mogli naprave eksperiment na peščari“. Pošumljavanje Subotičke peščare otpočelo je ovom vrstom.

Tisa
(Taxus baccata L.)

Veoma elegantno drvo. Osim semenog omotača, cela biljka je otrovna.

Istočna tuja
(Thuja orientalis L.)

Najrasprostranjenije drveće naših groblja s uspravnim granama i interesantnim šišarkama.

Zapadnjačka tuja
(Thuja occidentalis L.)

Sadi se veći broj hortikulturnih formi, počev od stubastog preko loptastog do patuljastih formi, pojedinačno ili u drvorede. Ima horizontalne grane.

Obična borovica
(Juniperus communis L.)

Na grobljima živi veći broj vrsta sa različitm formama. Dostiže i do 100 godina starosti. Od plavih bobičastih šišarki se proizvodi klekovača borovička i džin.

Arizonski čempres
(Cupressus arizonica GREENE.)

Raste samo jedan primerak star oko 50 godina. Šišarke su loptaste, veličine oraha.

Lavsonov pačempres
(Chamaecyparis lawsoniana PARL.)

Rasprostranjene su i hortikulturne forme, među kojima postoje veoma vitke i zbijene krune.